Komentarišući medijsku hajku prorežimskih medija koja je sve intenzivnija, ocenili su da vlast i njima i celom društvu podmeće kulturu nasilja i poručili da oni imaju lek za to.
„
Tolerancija među religijama i kulturama, iznikla iz ovog pokreta, nešto je što najviše boli vlast. Mi smo građani ove zemlje i ona je naša, ne damo je nikome„, istakli su učesnici emisije „Utisak nedelje“, prenosi
Nova.
Dina Mehović, studentkinja Državnog univerziteta u Novom Pazaru, objasnila je da su studenti iz tog grada svojom šetnjom do Novog Sada hteli da podsete Srbiju na žrtve nadstrešnice, ali i na ono što je pred svima nama u daljoj borbi i studenata i građana koji godinu dana na ulici traže pravdu.
„Moguće je 16 dana ići peške 400 kilometara jer je želja i volja za pravdom u pitanju. Znamo da to nije malo, ali oni se čuvaju i stići će do cilja po svaku cenu. Šetnja je bitna jer nijedan zahtev nije ispunjen. Mi ne znamo ko je tačno kriv za smrt 16 ljudi. Znamo da je odgovorna vlast, ali niko od njih konkretno nije odgovarao„, objasnila je zašto su njene kolege krenule na dugačak i naporan marš.
Govoreći o pokušajima vlasti da preko prorežimskih medija napravi podelu među studentima, proglašavajući nju i njene kolege sa DUNP teroristima i verskim fanaticima, Mehović je rekla da te stvari sada ne prolaze jer su se studenti iz cele Srbije kroz ovaj protest proteklih godinu dana povezali i više nije bitno da li je neko u Novom Pazaru ili Novom Sadu.
„Njih najviše bole slike tolerancije iz Pazara, jer je to dokaz da mi nismo nikakvi teroristi. To što neko pokaže svoj identitet kroz veru, to za studente u Srbiji nije nikakav problem. Tim pričama o fanaticima i teroristima predsednik bi da nas da vrati na priču iz devedesetih i ono ‘sto za jednog’. Predsednik je te reči ukrao od nacista, a nas sada proglašava nacistima. Međutim, ‘vakcina’ za to su ljudi širom Srbije i način kako nas dočekuju na ovom putu„, objasnila je studentkinja iz Novog Pazara.
Komentarišući nasilje kojim je vlast pokušavala da uguši proteste, ona je ocenila da je ono kod svih, i studenata, i građana koji ih podržavaju, samo stvorilo još veći inat.
„Neću da ti dam ono što je moje. Ja sam građanin ove zemlje, ona je naša. Neću da ti je dam. To bahaćenje kod nas mlađih generacija više ne prolazi„, zaključila je Mehović.
Njen kolega iz Novog Sada Danilo Erdeljan, student Prirodno-matematičkog fakulteta, saglasio se da je studentski pokret u proteklih godinu dana doneo jedan novi nivo tolerancije među različitim delovima zemlje.
„Tolerancija među religijama i kulturama, iznikla iz ovog pokreta, nešto je što najviše boli vlast„, dodao je Erdeljan.
Naglasio da je cilj studenata da kroz mirne proteste iskorene kulturu nasilja, koja se „roz državne medije gura našem narodu da je sasvim u redu biti nasilan prema onome s kim se ne slažeš“
Poručio je da je u Novom Sadu 1. novembra planiran komemorativni miran skup i da ga studenti organizuju tako da postoji minimalna mogućnost da dođe do incidenta. Planirano je da skup bude daleko od Gradske kuće i vlasti, a u merama obezbeđenja pomažu im i bajkeri.
„Mi smo kroz ovu komemoraciju vratili 16 žrtava u centar priče. Činjenica je da vlast koristi i ovaj trenutak da pokuša da izvrgne i taj deo priče ruglu i da teorijama zavere skloni odgovornost sa sebe. Sve te zavere i režimske priče su deo mraka u kom se Srbija već dugo nalazi. Studenti to sve vreme razmontiravaju, bilo da su u pitanju naše šetnje širom cele zemlje, akcija ‘Student u svakom selu’ ili neke druge naše akcije. To je velika gomila malih stvari koje radimo svaki dan da bismo se izborili protiv tog mraka„, naglasio je Erdeljan.
Nikola Ilić, student Elektronskog fakulteta u Nišu, podsetio je da je narod gladan pravde više od godinu dana, a na tom putu veoma veliku ulogu imaju studentske šetnje.
„Svaka ta šetnja svakog od nas koji šeta definitivno menja, jer smo na taj način upoznali celu Srbiju. Takođe menja i one ljude koji nas dočekuju na tom putu. Svi ti dočeci su neopisive scene, teško je preneti rečima tu emociju i to daje nadu i nama i ljudima koji nas podržavaju„, naveo je on.
Govoreći o izborima kao načinu da se izađe iz ove krize, Ilić je objasnio da plenumi svih fakulteta učestvuju u stvaranju studentske liste.
„Svaki grad je dobio određen broj mesta na listi, konkretno Niš 49 mesta. Svaki plenum je mogao da predloži kandidate iz svoje oblasti, ljude kojima verujemo, koji su iz naše sredine, koje mi znamo i za koje znamo da će predstavljati principe za koje se mi zalažemo„, istakao je Ilić.
Njegov kolega iz Beograda Dimitrije Radojević, student Fakulteta političkih nauka, nadovezao se da je ključ toga da studenti traže uspostavljanje sistema u koji svi možemo da imamo poverenja.
„Srbija je u krizi i izbori su rešenje da se zameni struktura koja nas je dovela dovde, koja poziva na mržnju i nasilje. Jasno je da na izborima studenti pobeđuju, a kada stignemo do izbora i liste kao takve, biće to usaglašeno na svim fakultetima i biće trenutak kada ćemo istupiti sa listom. Sada nam je još potrebno da radimo u tajnosti na tome„, naglasio je on.