Dok se u Skupštini Srbije, između ostalog, razgovara i o trećem mandatu Jorgovanke Tabaković na mestu guvernerke Narodne banke Srbije, bivši guverner NBS Dejan Šoškić podseća da zakon s razlogom pretpostavlja samo dva mandata na čelu ove institucije. Dodaje da ne bi mogao da oceni da je NBS dobro radila svoj posao u protekloj deceniji.
Dejan Šoškić kaže kako je slovo zakona o Narodnoj banci Srbije relativno jasno.
„A to je da za guvernera ne treba da budu birane ličnosti koji imaju stranačke funkcije. Drugo, guverner se bira na mandat od šest godina sa mogućnošću ponovnog izbora, pri čemu se u Zakonu namerno koristi, ja bih rekao, jednina – dakle jedan ponovni izbor. Ne govori se o mogućnosti ponovnih izbora u pluralu“, navodi on na pitanje o verovatnom trećem izboru Jorgovanke Tabaković.
Ove su odrednice bitne za normalno funkcionisanje institucija, kaže Šoškić.
„Njihov cilj je da se ustanovi jedan režim u kome svako, pa i najbolji, na određenom mestu ne može da bude biran u nedogled. To je dobro za zdravlje institucije, to je normalno u uređenim državama sveta. Kod nas, međutim, vidimo da su se u mnogim oblastima te stvari relativizirale, mi smo imali čak i na Univerzitetu pojavu gde su neki dekani birani po tri, četiri, pet puta itd“, podseća.
Ključna stvar za normalno funkcionisanje društva jesu dobri zakoni i njihovo poštovanje, navodi.
„Mi, nažalost, ni u ovom prvom domenu ne stojimo u dobro, a poštovanje zakona je posebna tema“, ističe.
„Inflacija i niz propusta“
Govoreći o visokoj inflaciji, ponovio je da smatra da je napravljen čitav niz propusta.
„To nisu moje personalne kritike nekoj pojedinca, nego funkcionisanja institucije u celini. U Srbiji je na snazi režim koji se očigledno nedovoljno razume u ciljanje inflacije. Kada se cilja inflacija, onda prosto treba pogoditi inflaciju koju ciljate. I to promašivanje nije dobro, ni da je naviše, ni da je naniže. Mi smo u poslednjih deset godina imali u kontinuitetu uglavnom promašivanje inflacije“, objasnio je.
Ciljanje inflacije je glavni kriterijum kako se meri uspešnost sprovođenja monetarne politike.
„Mi smo imali inflaciju koja je u nekim trenucima bila i najviša u Evropi. Nije za sve to kriva Narodna banka Srbije. Ono gde je NBS, ja bih rekao, pogrešila, to je što je zakasnila sa reakcijom na ovu inflaciju, najmanje šest do devet meseci. Zakasnilo se se podizanjem kamatnih stopa da se obuzda inflacija. Kreirana je jedna inflacija s inflacionim očekivanjima. Vršena su određena postupanja koja su potpuno neprimerena našem nivou razvoja, niti situaciji u kojoj se zemlja nalazi“, rekao je.
Kao primer je naveo podizanje vrednosti dinara 2017. godine sa 124 na 117.
„To je, naravno, olakšalo dužnicima da vraćaju svoje dugove, ljudima da idu na godišnje odmore u inostranstvo… Ali to istovremeno sprečilo da naš izvoz više raste, da domaća privreda koristi više domaćih repromaterijala… To su sve konsekvence koje su mogle da se predvide. Mi smo takođe učinili nešto početkom 2020. godine, kad se desila pandemija. Omogućili smo da se primarna emisija direktno kanališe ka kupovini korporativnih obveznica, sa nekim obrazloženjem koje je potpuno nestručno“, rekao je.
Ne bi, zaključuje, mogao da da ocenu da je NBS naročito dobro obavljala svoj posao.
„Ključna stvar koja je urađena, to je fiksiranje deviznog kursa, a ono je, uzgred bude rečeno, u suprotnosti sa zvaničnim modelom koji mi sprovodimo, a to je ciljanje inflacije“, navodi.
Promene u Fiskalnom savetu, kako će ubuduće izgledati njegov rad?
Na dnevnom redu Skupštine Srbije su i promene u Fiskalnom savetu. Umesto Pavla Petrovića je predložen Blagoje Paunović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Fiskalni savet je prethodnih 12 godina odudarao od ostalih državnih organa, koji su svoju analizu uglavnom usklađivali sa, moglo bi se oceniti, propagandom vladajućeg režima.
U javnosti se postavlja pitanje da li će se i kako promene u sastavu ovog tela uticati na njegov rad u budućnosti.
Pitanja kojim se Fiskalni savet bavi, objašnjava Šoškić, jesu praćenje i sprovođenje fiskalne politike, budžetskih ograničenja, ukupnog javnog duga zemlje, davanje projekcija oko toga u kom pravcu zemlja ide po pitanju javnog duga…
„Ta se pitanja jednim delom poklapaju i sa onim što očekujemo od Međunarodnog monetarnog fonda – da nam se ukaže da li su naše makroekonomske politike održive, da li će Srbija biti u stanju da kontinuirano bude stabilna u fiskalnom smislu, da na vreme izmiruje sve obaveze prema poveriocima i da generalno zemlja bude pod jednim dodatnim stručnim fiskalnim nadzorom, što je korisno pre svega za građanstvo“, dodaje.
Makroekonomija je oblast u kojoj, objašnjava, solidni stručnjaci na bazi sličnih podataka često imaju isto mišljenje.
„Pri čemu, naravno, uvek postoji prostor za definisanje odgovarajućih ekonomskih politika. Fiskalni savet je, prema mom mišljenju, od svog osnivanja izrastao u jednu respektabilnu instituciju sa izuzetnim kredibilitetom, koja, rekao bih, počiva upravo na kvalitetu članova Saveta, ali i izabranih ljudi koji nisu nominalno članovi, ali rade za Fiskalni savet“, naveo je.
Ocenjuje da je naš Fiskalni savet primer za druge zemlje kako dobar Fiskalni savet može da bude od opšte društvene koristi.
Na pitanje da li je opravdan strah u javnosti od kako se saznalo da Pavle Petrović više neće biti načelnik Fiskalnog saveta, te da su se još neki članovi promenili, Šoškić odgovara da je doveden novi član koji je „u makroekonomskom smislu kompetentan, međutim da postoji vrlo velika razlika između makroekonomije i poslovne ekonomije“.
„Oni koji se bave poslovnom ekonomijom, bave se praktično pitanjima preduzeća i funkcionisanja preduzeća i to se po pravilu u svetu izučava na poslovnim školama, a oni koji se bave makroekonomijom razumeju funkcionisanje privrede u celini. Za ovu funkciju je bilo važno birati makroekonomiste“, naveo je.
Smatra da je dobro što je za novog predsednika izabran profesor Univerziteta, ali da bi makroekonomista bio bolji izbor.
„(Dosadašnji predsednik Fiskalnog saveta Pavle) Petrović je izuzetan makroekonomski naučnik, istraživač i profesor koji je prepoznat u svetu i sa svojim publikacijama u vrhunskim časopisima, i sa svojim usavršavanjem na najboljim školama u svetu, i sa svojom prethodnom aktivnošću, ne samo na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, nego i na drugim mestima na kojima je dao svoj doprinos. On svojim kapacitetom je, prema mom mišljenju, ključno doprineo izgradnje Fiskalnog saveta kakav je on danas i na njegovo mesto je teško naći adekvatnu zamenu“, ocenio je.
Misli da je trebalo uložiti dodatni napor da se shvati koliko je značajan čovek bio na čelu te institucije i dodatni napor da se nađe adekvatna zamena u vidu stručnjaka iz oblasti makroekonomije.
Šoškić dodaje da mu, kao građaninu koji živi u ovoj zemlji, ne promiče kakva se kadrovska rešenja biraju.
„Mi, nažalost, živimo u državi u kojoj se na određenim mestima odlučivanja često nalaze ljudi koji nemaju adekvatne kompetencije. Ne možemo očekivati dobar ishod ukoliko su temelji loši. Mi zapostavljamo kvalitetno obrazovanje i ne biramo adekvatne ljude za odgovarajuća mesta i onda je teško graditi kredibilitet institucije“, navodi.
Podvlači da nisu dobri procesi za društvo ukoliko se stranačka pripadnost stavlja ispred stručnosti.
„Društvo u celini bi trebalo da teže meritokratiji, vladavini znanja, da naši ljudi koji imaju ekspertize u određenoj oblasti pomognu društvu tim svojim znanjem. Svi imamo koristi kada oni među nama koji u određenoj oblasti nešto znaju, u toj oblasti mogu i da odlučuju“, ističe Šoškić.
Dosadašnje postpupanje Fiskalnog saveta, ističe, nije doživljavao kao kritikovanje vlasti, već davanje iskaza koji su utemeljeni na ozbiljnim, stručnim i naučnim analizama zarad dobrobiti ovog društva.
„Da li je to u skladu sa trenutnim interesima vlasti ili ne, to je pitanje na koje bi vlasti mogle da odgovore. Vlast bi prirodno trebalo da teži da ima što više dobronamernih kritičara svojih postupanja, jer to može da im pomogne da odluke donose na kvalitetniji način. Ja bih se iznenadio kada bi Fiskalni savet pokazao u nastavku svog delovanja onaj nivo kapaciteta i stručnosti koju je pokazivao do danas“, ocenio je Šoškić.