недеља, октобар 5, 2025
More
    NaslovnaVestiSvetKijev treba da prizna otcepljene republike i ne sme da uđe u...

    Kijev treba da prizna otcepljene republike i ne sme da uđe u NATO

    Povlačenje ukrajinskih trupa iz svih novih regiona Rusije, Luganske Narodne Republike, Donjecke Narodne Republike, Hersonske i Zaporoške oblasti i odricanje Kijeva od namere da uđe u zapadnu vojnu alijansu, dva su uslova koje je juče predsednik Rusije Vladimir Putin postavio kako bi odmah bio okončan rat u Ukrajini i počeli mirovni pregovori. 

    „Pritom, skrećem pažnju, baš sa čitave teritorije ovih regiona u administrativnim granicama koje su postojale u vreme njihovog ulaska u Ukrajinu”, naglasio je ruski lider i dodao da će borbena dejstva prestati odmah nakon što vlasti u Kijevu pristanu na ove uslove.

    „Čim Kijev izjavi da je spreman za takvu odluku i počne stvarno povlačenje trupa iz ovih regiona, a takođe zvanično obavesti o odustajanju od planova za ulazak u NATO, uslediće odmah, bukvalno istog minuta, naređenje naše strane za prekid vatre i otpočinjanje pregovora. Ponavljam, uradićemo to odmah”, istakao je Putin uz opasku da su ovi uslovi „veoma jednostavni”.

    Vrlo brzo je stigao odgovor iz Kijeva da Ukrajina neće prihvatiti ove uslove za početak pregovora. To je rekao Mihailo Podoljak, savetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog. Ocenio je da nije reč o ozbiljnom pokušaju da se postigne sporazum o miru i da ovaj predlog nije relevantan za bilo kakve pregovore. Podoljak je za Rojters rekao da „ne postoji mogućnost da se nađe kompromis” između Putinovih izjava i uslova za kraj rata koje je iznela Ukrajina.

    Tokom sastanka s rukovodstvom ruskog Ministarstva spoljnih poslova Putin je naglasio da je Rusija spremna da i sutra sedne za pregovarački sto o Ukrajini, ali je bio kategoričan da je Moskvi za mirno rešenje potreban neutralan, vanblokovski, nenuklearni status Ukrajine.

    „Ako u Kijevu i zapadnim prestonicama to, kao i ranije odbace, to je, na kraju krajeva njihova stvar, njihova politička i moralna odgovornost za nastavak krvoprolića. Očigledno je da će se realnost na terenu, na liniji borbenog razdvajanja, i dalje menjati, i to ne u korist kijevskog režima. I uslovi za početak pregovora će biti drukčiji”, poručio je ruski predsednik.

    On je izneo i da suština predloga Rusije nije u nekom privremenom primirju ili obustavi vatre, kao što želi Zapad da bi zaustavio gubitke kako bi dodatno naoružao kijevski režim i pripremio ga za novu ofanzivu.

    „Ponoviću, nije reč o zamrzavanju sukoba, već o njegovom definitivnom okončanju. Naš principijelni stav je neutralni, vanblokovski, nenuklearni status Ukrajine, njena demilitarizacija i denacifikacija, tim pre što su na te parametre u celini pristali još tokom istanbulskih pregovora 2022. godine”, rekao je Putin, precizirajući da je tada „u vezi s demilitarizacijom sve bilo jasno, sve je bilo propisano – broj svega, tenkova, sve je bilo dogovoreno”.

    Putin je naglasio i da treba da budu u potpunosti osigurani prava, sloboda i interesi građana u Ukrajini koji govore ruski jezik, priznate nove teritorijalne realnosti, status Krima, Sevastopolja, Donjecke i Luganske Narodne Republike, Hersonske i Zaporoške oblasti kao subjekata Ruske Federacije. A sve te osnovne principijelne odredbe treba da budu potvrđene u vidu temeljnih međunarodnih sporazuma.

    „Prirodno, to pretpostavlja i ukidanje svih zapadnih sankcija protiv Rusije. Smatram da Rusija predlaže varijantu koja će omogućiti da se realno završi rat u Ukrajini. Odnosno, mi pozivamo na to da se okrene tragična stranica istorije. I da, makar i teško, postepeno, korak po korak, počnu da se uspostavljaju odnosi poverenja i dobrosusedstva između Rusije i Ukrajine, i u Evropi u celini”, zaključio je ruski lider.

    Putin je rekao i da je izvršna vlast u Ukrajini uzurpirana i da se drži nelegalno, kao što je to bio slučaj 2014. godine. „Predsednički mandat ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog je istekao, a zajedno sa njim i njegov legitimitet, koji nije moguće povratiti nikakvim doskočicama”, kazao je ruski lider i konstatovao da je Vrhovna rada Ukrajine trenutno jedini legitimni organ vlasti.

    Govoreći o mirovnoj konferenciji za Ukrajinu u Švajcarskoj, Putin je rekao da će se tamo dijalog svesti na obične demagoške razgovore s ciljem da se okrivi Rusija. „Bez učešća Rusije i otvorenog dijaloga nemoguće je rešiti ukrajinski konflikt i uopšte dogovarati se o celokupnoj bezbednosti Evrope, rekao je Putin. Kad je reč o sporazumu SAD i Ukrajine u vezi s bezbednošću, koji je postignut na samitu G7 u Italiji, Putin je rekao da je to „blef”, kao i da taj dokument nije validan. Kazao je i da je Rusiji svejedno kakve sporazume potpisuje Vladimir Zelenski, uz ocenu da tu postoji propagandistička komponenta.

     

     

    Predsednik RF: Svet se približio tački bez povratka

     

    Vladimir Putin je juče rekao i da se svet približio tački bez povratka i da NATO nastoji da pojača pritisak na one zemlje čiji razvoj pokušava da obuzda, preneli su ruski mediji. „Sebičnost i bahatost zapadnih država doveli su do sadašnjeg stanja stvari, svet se približio tački bez povratka”, rekao je Putin.

    On smatra da će doći do kolapsa evroatlantskog sistema bezbednosti i da će morati da se stvori novi, kao i da države treba da razrade svoje opcije za omogućavanje bezbednosti u Evroaziji, navodi RIA Novosti.

    Putin je istakao da, ukoliko Evropa želi da ostane jedan od nezavisnih centara svetskog razvoja, to može učiniti kroz dobre odnose s Rusijom.

    „Ako Evropa želi da se održi kao jedan od nezavisnih centara svetskog razvoja i kulturnih i civilizacijskih pojaseva planete, svakako treba da bude u dobrim, ljubaznim odnosima s Rusijom i, što je najvažnije, mi smo spremni za to”, rekao je on.

    Ukrajinska kriza nije sukob dve države ili dva naroda, već je rezultat agresivne politike Zapada, ocenio je ruski predsednik. „Sadašnji pravi gospodari Ukrajine, a to, nažalost, nije narod Ukrajine, već globalističke elite koje se nalaze u inostranstvu, pokušavaju da na ukrajinsku izvršnu vlast prebace teret donošenja nepopularnih odluka među ljudima, uključujući i onu o daljem smanjenju starosne granice za regrutaciju”, rekao je ruski lider.

    Dodao je i da su problemi u bivšoj Jugoslaviji nastali zbog mešanja Zapada, a da je isto učinjeno i u Iraku, Libiji i Siriji, kao i da, kako tvrdi, nijedna zemlja nema garanciju da se neće naći na meti NATO-a.

    SourcePolitika

    POSTAVI ODGOVOR

    молимо унесите свој коментар!
    ovdje unesite svoje ime

    Najnoviji članci