Senegal, Nigerija i Alžir osuđuju poziv Volodimira Zelenskog stranim borcima jer veruju da je to iskorišćavanje lošeg ekonomskog stanja na Crnom kontinentu.
Vlada u Kijevu je posle ruskog napada pozvala strane borce da ratuju za Ukrajinu i taj poziv je naišao na interesovanje, ali i na kritiku u afričkim zemljama.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba izjavio je prošlog vikenda da je formirana „međunarodna legija” stranih boraca iz 52 zemlje. Dok među njima ima i bivših vojnika iz evropskih, posebnih baltičkih zemalja i Poljske, posebnu grupu čine borci iz siromašnih i afričkih zemalja, koji u udaljenoj Ukrajini vide priliku za zaradu. Kad je predsednik Volodimir Zelenski izjavio da su dobrodošli strani „psi rata”, njegove reči su u takvim zemljama posebno odjeknule. Novinar „Dojče velea” razgovarao je s mladim Kenijcima koji su voljni da se bore za Ukrajinu u zamenu za novac jer sanjaju da će ih udaljeno ratište izvući iz bede.
„Ako Ukrajina odluči da mi da novac, koji znam da ovde ne mogu da zaradim, otići ću i boriću se”, kaže Kimanzi Našon, student iz Najrobija.
Serinj Bamba Gaj, istraživač na Institutu za trening o mirovnim operacijama, ističe da je „u poslednjih 20, 30 godina bilo mnogo onih koji regrutuju mlade Afrikance da budu plaćenici”, između ostalog i preko društvenih mreža. Prema rečima ovog istraživača, na internetu, a posebno na društvenim mrežama, brojni konflikti i interesi predstavljaju se kao stvari od svetskog značaja, što znači da privlače pažnju i na najudaljenijim tačkama planete.
Kako ocenjuje Rajan Kamings, direktor južnoafričke organizacije „Signal risk”, koja procenjuje bezbednosne rizike, Zelenski igra na kartu „loših socioekonomskih prilika u Africi i pokušava da privuče afričke borce”, od kojih je mnogima, osim para, primamljiva i mogućnost da dobiju ukrajinski pasoš.
Ipak, pojedine afričke vlade suprotstavile su se ukrajinskim naporima da formira „međunarodnu legiju”. Alžir, Senegal i Nigerija kritikovali su vladu u Kijevu tvrdeći da neće dozvoliti svojim građanima da budu ratni plaćenici i da ne treba iskorišćavati lošu ekonomsku situaciju u afričkim zemljama.
Stotinak mladića prijavilo se ukrajinskoj ambasadi u Abudži da su voljni da se bore, ali je nigerijska vlada saopštila da ne dozvoljava svojim državljanima da se bore kao plaćenici.
Ukrajinska ambasada u Dakaru objavila je na „Fejsbuku” poziv za rat protiv ruske vojske, ali je senegalska vlada izjavila da je zaprepašćena ovom objavom i činjenicom da se više desetina Senegalaca već javilo. Vlada u Dakaru podseća da je senegalskim državljanima zabranjeno da se bore kao strani plaćenici ili dobrovoljci, a ukrajinska ambasada je posle protesta senegalskih vlasti uklonila spornu objavu sa „Fejsbuka”.
Kao i Senegal, i Alžir spada u 17 afričkih zemalja koje su bile uzdržane kad je Generalna skupština Ujedinjenih nacija većinom glasova osudila ruski napad na Ukrajinu. Alžirska vlada, koja kupuje oružje iz Rusije, pozvala je svoje državljane da ne idu da ratuju u Ukrajini.
Stranci se obaveštavaju o mogućnosti da ratuju u Ukrajini putem sajta „Fajt for UA” i prijavljuju se ukrajinskim ambasadama u svojim zemljama. Sami dolaze do poljsko-ukrajinske granice, potpisuju ugovor i bivaju raspoređeni, mada magazin „Tajm” prenosi da mnogi dobrovoljci nezvanično i bez papira ulaze iz Poljske u Ukrajinu. Moskva je saopštila da u svim stranim borcima u Ukrajini vidi plaćenike, što znači da neće smatrati da se na njih odnosi Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima. Za Rusiju bi najsporniji mogli da budu nekadašnji vojnici, a sadašnji dobrovoljci iz država članica Severnoatlantskog saveza, u kojima bi mogla da vidi provokaciju NATO-a.