Bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev izjavio je da, ako NATO snage dođu da se bore u Ukrajini, „za svakog ubijenog, dignutog u vazduh ili spaljenog borca NATO-a mora postojati maksimalna nagrada“.
„A za ove prekomorske vaške, koje,za razliku od nesrećnih Ukrajinaca, nisu bili prinuđeni da ratuju, može postojati samo jedno pravilo: bez zarobljenika“, napisao je Medvedev, koji je sada zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, u postu na X-u, prenosi Biznis Insajder.
Dodao je:
„I za svakog ubijenog, dignutog u vazduh ili spaljenog borca NATO-a mora postojati maksimalna nagrada.“
Medvedev je kritikovao hipotetički scenario (koji je on predstavio na društvenim mrežama) u kojem bi NATO rasporedio trupe i specijalne snage u zapadnoj Ukrajini radi „sređivanja i organizovanja; obuke“, kako je to Medvedev opisao.
„Prosto brutalne zveri koji ceo svet drže za budale!“ napisao je Medvedev.
Ruski zvaničnik je rekao da će se sve snage NATO-a u Ukrajini smatrati delom „redovnih snaga“ koje se bore protiv Moskve.
„Zbog toga se oni mogu tretirati samo kao neprijatelji; i to ne samo kao neprijatelji, već kao elitni odredi, Hitlerovi SS kaznitelji“, nastavio je on.
Medvedeva retorika odgovara onoj koji obično koristi Кremlj, navodi Biznis Insajder.
Moskva se često oslanja na nostalgično gledanje javnosti na borbu Sovjetskog Saveza protiv nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu, zbog čega Kremlj optužuje Ukrajinu da je država pod nacističkom upravom i time opravdava svoju invaziju, podseća Biznis Insajder.
Rusija je takođe više puta govorila o direktnom sukobu sa NATO-om, a ruski lider Vladimir Putin je rekao da bi to neizbežno dovelo do Trećeg svetskog rata i nuklearne katastrofe.
Putin je, na kraju krajeva, invaziju prikazao kao potez za obuzdavanje agresije NATO-a.
Medvedev je od početka invazije pružao podršku ratovanju i slao agresivne predloge poput ispaljivanja hipersonične rakete na Hag zbog naloga za hapšenje izdatog protiv Putina.
Sadašnje držanje Medvedeva sklono tiradi je značajno odstupanje od vremena kada je bio predsednik Rusije od 2008. do 2012. i kada su se neki posmatrači nadali da će biti prozapadni i liberalniji.
Eksperti su ranije rekli Šined Bejker iz Business Insajdera da bivši lider možda pokušava da svojom retorikom zadobije naklonost Putina.
„Medvedev je kao jedan od slabijih momaka u krugovima Tonija Soprana, koji jednostavno mora da ode i uradi užasne stvari da bi umirio šefa“, rekao je Edvard Lukas, viši savetnik u Centru za analizu evropske politike.
NATO u Ukrajini?
Do sada, lideri NATO-a zvanično kažu da nisu rasporedili trupe u Ukrajini.
Međutim, pojedini — poput francuskog predsednika Emanuela Makrona — su nagovestili takvu mogućnost ili su je čak zagovarali.
„Nemamo nikakve planove da imamo bilo kakve borbene trupe NATO-a unutar Ukrajine“, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg novinarima u sredu.
Postoje nagoveštaji o malom prisustvu NATO u Ukrajini.
Početkom 2023. godine, procureli poverljivi dokumenti iz Pentagona su govorili da je skoro 100 NATO operatera u jednom trenutku poslato u Ukrajinu, uključujući 14 pripadnika američkih specijalnih snaga.
Međutim, globalna obaveštajna zajednica je takođe oprezno pristupila istim curenjima, zbog zabrinutosti da bi informacije u dokumentima mogle biti netačne ili izvučene iz konteksta, piše BI.
Američki zvaničnici rekli su da nijedan američki vojnik nije učestvovao u borbama u Ukrajini.
NATO takođe uči Ukrajince da koriste arsenal zapadnjačkog oružja poslatog u Кijev, a nejasno je da li su ove snage za specijalne operacije možda bile raspoređene u Ukrajini radi obuke ili kao savetodavne uloge.
Ministar inostranih poslova Poljske Radek Sikorski rekao je 8. marta da su trupe NATO-a „već prisutne u Ukrajini“, ali nije rekao koliko ih je raspoređeno niti u koju svrhu.
„Ove zemlje znaju ko su, ali ne mogu da ih otkrivam. Za razliku od drugih političara, neću nabrajati te zemlje“, rekao je Sikorski.
Rusija je reagovala na izjavu Sikorskog, a portparolka Marija Zaharova je rekla da „nema smisla više poricati“ da NATO postavlja trupe u Ukrajini.