Ukrajina i njeni zapadni saveznici okarakterisali su kao terorističke jučerašnje masovne raketne napade na Kijev i druge gradove, a istu ocenu je izneo i Vladimir Putin navodeći da je Kijev izveo najmanje tri teroristička napada na nuklearnu elektranu „Kursk”. Ono što je u svim medijima juče nazvano ruskom osvetom za napad na Krimski most, pokazalo je da je subotnji teroristički napad na ovaj most bio „crvena linija” za Ruse. Oni su, inače, dugo najavljivali ozbiljnu odmazdu za ukrajinske napade. Ipak, ukrajinska vojna obaveštajna služba tvrdi da je Kremlj, navodno, naredbu za ovakve napade, koji su se desili juče, izdao još početkom oktobra.
Posle gubitka velikog dela teritorija i ruske defanzive, u ponedeljak je ruska vojska izvela masovne raketne napade na Kijev i nekoliko drugih gradova. Načelnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni naveo je da su ruske snage ispalile 75 projektila, od kojih je ukrajinska PVO uništila 41. Zalužni je naveo da je „teroristička država” izvela masovne raketne udare iz vazduha, uključujući udarne bespilotne letelice. Moldavska vlada je juče hitno pozvala ruskog ambasadora Olega Vasnjecova jer su tri krstareće rakete sa brodova u Crnom moru preletele preko njene teritorije. Putin je naveo da su napadi izvršeni visokopreciznim vazdušnim, morskim i kopnenim oružjem velikog dometa.
Četiri eksplozije su juče ujutru potresle Kijev, sve linije metroa u ovom gradu su obustavljene, a podzemne stanice se koriste kao skloništa. Prema preliminarnim podacima, u tim jučerašnjim napadima je poginulo 10 osoba, a ranjeno 60. Ukrajinski mediji su javili da su, izuzev Kijeva, gađani i Dnjepar, Lavov, Harkov, Slavjansk i Zaporožje. Ukrajinsko ministarstvo odbrane je poručilo da će se osvetiti za ove napade.
Na jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Putin je objavio da su, na predlog Ministarstva odbrane i Generalštaba, izvedeni masivni udari na ukrajinsku infrastrukturu, vojnu komandu, komunikacije i energetske objekte.
„Ako se pokušaji terorističkih napada na našu teritoriju nastave, odgovori Rusije će biti oštri i po obimu će odgovarati nivou pretnji koje predstavljaju Ruskoj Federaciji”, rekao je Putin i dodao da je Ukrajina pokušala da podrije jednu od deonica „Turskog toka”, kao i da je izvršila tri teroristička napada na nuklearnu elektranu „Kursk”. Ruski predsednik je u nedelju rekao da su teroristički napad na Krimski most, koji je od strateškog značaja za Rusiju, osmislile i izvele ukrajinske specijalne službe.
Prema rečima portparola Kremlja Dmitrija Peskova raketni napadi na Kijev su deo onoga što Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom”.
U ruskim medijima prevlađuje uverenje da operacija na Kerčkom mostu nije pripremljena na inicijativu Zelenskog, nego da je nalog stigao iz Vašingtona i Londona. „Intersept” je pre napada na most objavio da se operacije u Ukrajini sprovode u skladu s tajnom odlukom američkog predsednika Džozefa Bajdena, koji je obavestio Kongres o „širokom programu tajnih operacija u Ukrajini”. Pozivajući se na obaveštajne izvore, ovaj medij je naveo da u Ukrajini u poslednje vreme deluje veliki broj pripadnika snaga za specijalne operacije CIA i drugih obaveštajnih agencija i američke vojske, kao i da su u Ukrajini, izuzev američkih vojnika, prisutne i specijalne snage iz drugih članica NATO-a, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Kanadu i Litvaniju. Ukoliko bi prisustvo ovih snaga u Ukrajini bilo dokazano, to bi moglo da bude okidač za direktni sukob SAD i drugih članica NATO-a s Rusijom. Zanimljivo je da je „Njujork tajms” prošle sedmice objavio da je ukrajinska vlada odgovorna za ubistvo Darje Dugine i da SAD nisu ni na koji način učestvovale u napadu, bilo pružanjem obaveštajnih podataka ili druge pomoći, kao i da nisu bili upoznati s namerom zvaničnog Kijeva jer bi se usprotivili.
U jučerašnjem napadu na Kijev pogođena je i zgrada konzularnog odeljenja Nemačke. Bivši šef Fondacije „Hajnrih Bel” Sergej Sumleni objavio je na „Tviteru” fotografiju granatirane zgrade i uputio poruku: „Ima li nekih reakcija Šolca ili Berbokove? Želite li da pošaljete par tenkova ’leopard’ i da na licu mesta pogledate stanje?”
Zelenski se, kako je rekao, juče čuo s nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, s kojim je razgovarao o potrebi hitnog održavanja sastanka grupe G7. „Složio sam se sa Šolcom da Nemačka, koja je predsedavajuća G7, sazove hitan sastanak. Moj govor je isplaniran i sve ću da kažem o terorističkim napadima Ruske Federacije. Takođe, sa Šolcom sam razgovarao o pojačanju pritiska na Rusiju i o pomoći zbog uništene infrastrukture”, poručio je ukrajinski predsednik putem „Tvitera”.
On je rekao da je razgovarao i s predsednikom Francuske Emanuelom Makronom. „Razgovarali smo o jačanju naše vazdušne odbrane, o potrebi za jačom evropskom i međunarodnom reakcijom, kao i o pojačanom pritisku na Rusku Federaciju. Francuska čvrsto stoji uz Ukrajinu”, naveo je Zelenski, koji je juče najavio da će Ukrajina nastojati da konsoliduje međunarodnu podršku, ojača svoje odbrambene sposobnosti i poveća međunarodnu izolaciju Rusije, kao i da su „koordinisali korake s predsednikom Poljske Andžejem Dudom”.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da vlada traži odlučan odgovor UN.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, kako je rekao, osudio je ruske neselektivne napade na civilnu infrastrukturu i dodao da će NATO nastaviti da pruža podršku hrabrom ukrajinskom narodu protiv agresije Kremlja onoliko dugo koliko to bude potrebno. I šef evropske diplomatije Đuzep Borelj naveo je da je duboko potresen ruskim napadom na civile i gradove u Ukrajini i najoštrije je osudio potez Rusije. I on je najavio podršku Ukrajini i napisao na „Tviteru” da je dodatna vojna podrška EU na putu.
Zamenik predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, koji je ranije napisao da sledi „sudnji dan ukoliko napadnu Krim”, juče se založio za potpunu demontažu političkog režima Ukrajine. On je na svom telegram kanalu napisao da su jučerašnji udari tek prva epizoda i da će uslediti novi. Izneo je i lično mišljenje da bi ukrajinska država u sadašnjoj konfiguraciji „s nacističkim političkim režimom” predstavljala stalnu, direktnu i jasnu pretnju Rusiji. I lider Krima Sergej Aksjonov najavio je promenu pristupa „specijalne operacije u Ukrajini”. Dodao je da, ako se svakodnevno preduzimaju akcije uništavanja infrastrukture Ukrajine, onda bi specijalna operacija bila završena u maju i režim Zelenskog bi bio poražen.
Deputat Državne dume sa Krima Mihail Šeremet predložio juče da se onesposobe sateliti NATO-a, koji, prema njegovim rečima, obavljaju izviđanje i dostavljaju koordinate za raketne udare ukrajinskim trupama u četiri novopripojena regiona Rusiji. On je naveo da bi to moglo da se obavi laserskim kompleksima „peresvet”, o čijoj su upotrebi u Belgorodskoj oblasti nedavno spekulisali mediji.
Putinova bezbednost je na visokom nivou
Povodom pretnje bivšeg savetnika Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džona Boltona da će Putin postati legitimna meta ukoliko Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, Peskov je juče odgovorio da je sigurnost ruskog predsednika obezbeđena na odgovarajućem nivou, uzimajući u obzir sve postojeće pretnje i dodao da Rusija ne želi da učestvuje u „nuklearnoj retorici, koja se podgreva” pre svega u SAD. Peskov je demantovao da su se predstavnici Rusije i SAD sastajali kako bi dogovorili pregovore s Ukrajinom. Komentarišući izjavu portparola Saveta za nacionalnu bezbednost Džona Kirbija da SAD žele prekid konflikta u Ukrajini i početak mirovnih pregovora, Peskov je rekao da se to teško može nazvati inicijativom. „Postoji uredba predsednika Zelenskog da odbija bilo kakve pregovore”, rekao je Peskov.