„‘Stručnjaci zbunjeni računicom’ po kojoj će u sledećoj godini, u odnosu na decembar 2021. godine, penzije kumulativno biti povećane za više od 55 odsto, kako sam juče izjavio u medijima. S obzirom na to da ‘stručnjaci’ ne znaju da izvedu računicu, uradiću to umesto njih. Dakle, penzije su povećane tokom 2022. godine dva puta, u januaru 5,5 odsto, pa vanredno u novembru devet odsto„, poručio je Mali.
Dodao je da su penzije „zatim indeksirane početkom 2023. sa 12,1 odsto, a u oktobru 2023. će biti povećane dodatno za 5,5 odsto“.
„Osim toga, očekujemo usklađivanje penzija u 2024. od 14,6 odsto. Takvom dinamikom indeksacije ostvaruje se kumulativni rast penzija od 55,8 odsto u odnosu na decembar 2021. godine. Podsetiću tzv. stručnjake i da će prosečna penzija u januaru sledeće godine iznositi 389 evra, dok je 2012. godine iznosila 204 evra„, objasnio je Mali.
On je juče za RTS kazao da plate u javnom sektoru i penzije nikada nisu bile veće, kao i da smo za dve godine imali povećanje prosečnih penzija za 55,8 odsto. Takođe, naveo je da će i inflacija početi da pada.
Profesor na fakultetu FEFA
Goran Radosavljević, komentarišući izjavu Malog, kazao je za
N1 da vlast izostavlja širu sliku, kao i da bi povećanja trebalo da se sprovedu tako da penzije sustignu 50 odsto prosečne plate, koliko su u prethodnih 20 godina i iznosile.
„Kumulativna inflacija u prethodne dve godine i do kraja tekuće biće preko 50 odsto. Ako bi se gledala samo inflacija hrane i energenata – onoga na šta penzioneri najviše troše novac – ona je i viša od toga. Sa pomenutim usklađivenjem penzija eventualno će se doći na nulu, ali penzioneri neće živeti bolje. Da je standard povećan – o tome nema govora. Ako je sad rast penzija oko 27-28 odsto, ne znam kako će on dostići više od 55 do kraja godine. Jedino da se udvostruči„, kaže Radosavljević.