Tvit za tvitom obaveštavao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski javnost o sadržini bilateralnih sastanaka sa državnicima zemalja Zapadnog Balkana, sa kojima je razgovarao u Tirani tokom Samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa. U svakom od njih Zelenski je zahvalio državi preko puta čijeg zvaničnika je seo, ali je s nekima razgovarao o konkretnoj saradnji i pomoći, a s drugima o načelima.
Oružje, vojna pomoć, zbrinjavanje i rehabilitacija ranjenih ukrajinskih vojnika i dece, zaustavljanje širenja malignog ruskog uticaja bile su teme u fokusu ukrajinskog predsednika na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa. Međutim, nije propustio ni da zahvali na deklarativnoj podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, kao i na činjenici što će se pojaviti u Švajcarsoj.
Zelenski je u kampanji prikupljanja podrške za svoj mirovni plan i Međunarodnu mirovnu konferenciju, koja bi trebalo da se održi u Švajcarskoj, ali bez prisustva Rusije.
Predsedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću zahvalio je na gostoprimstvu koje je ta zemlja ukazala ukrajinskim izbeglicama, ali se razgovaralo i o mogućnosti da se ukrajinski vojnici leče i rehabilituju u Crnoj Gori.
O uspostavljanju rehabilitacionog čvorišta ukrajinski predsednik razgovarao je i sa predsednikom Severne Makedonije Stevom Pendarovskim. Zelenski je informisao Pendarovskog o stanju na frontu, kao i o odbrambenim potrebama ukrajinske vojske.
Nezaobilazna tema samita bila je o oružje, odnosno predlog Zelenskog da Ukrajina i zemlje Jugoistočne Evrope sarađuju u proizvodnji municije.
U tom svetlu ne čudi izjava posle susreta s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Njemu je Zelenski zahvalio na pomoći u deminiranju i zbrinjavanju ranjenika, a posebno je istakao saradnju ukrajinske i hrvatske vojne industrije na poljima deminiranja, spasilačke opreme i proizvodnje dronova.
U Tirani je bio i ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba, koji je o oružju nešto podrobnije razgovarao sa svojim albanskim kolegom Iglijem Hasanijem. „Identifikovali smo načine da ojačamo odbrambenu saradnju, posebno na naglasku na artiljerijskoj municiji. Albanija planira da uskoro otvori ambasadu u Kijevu. Posebno cenim ovu odluku, koja će značajno ojačati naše bilateralne veze“, napisao je Kuleba na društvneoj mreži „X“.
Maligni uticaj Rusije bio je tema sastanka sa predsednicom Moldavije Majom Sandu. Kako je napiaso Zelenski, diskutovali su o ruskim naporima da destabilizuje region i o problemima koje Moldavija ima u Pridnjestrovlju.
Zelenski se sastao i sa predsednikom Srbije. Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić izjavio je da je njegov privatni utisak da se „ni Aleksandar Vučić ni Volodimir Zelenski nisu baš radovali direktnom susretu.
Predsednik Srbije je susret opisao kao „najotvoreniji do sada“, a Zelenski je posle sastanka zahvalio na dobrodošlici Ukrajincima pobeglim od rata, kao i na podršci ukrajinskom teritorijalnom suverenitetu i integritetu.
Poslednji sastanak održan je sa predsednicom Saveta ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, kojoj je Zelenski zahvalan na podršci tokom ruske invazije.
„Takođe sam zahvalio Bosni i Hercegovini na njenoj spremnosti da prisustvuje prvom Međunarodnom mirovnom samitu u Švajcarskoj“, napisao je Zelenski.