Brojnim tajnama srpske prošlosti trebalo je vreme da budu otkrivene.
Podno planine Venčac otkriven je nedavno lokalitet kojim se otkrivaju nove stranice srpske srednjovekovne istorije.
Tamo je, pre nešto više od četiri godine, posle višegodišnjih najava počelo da se radi istraživanje. Znalo se da ispod napuštenog groblja, obraslog gustim rastinjem postoji nešto, ali niko nije mogao da sanja, pa čak ni sami arheolozi, da će tamo pronaći ostatke crkve monumentalne srednjevekovne crkve.
Radi se o srpsko-vizantijskom tipu građevine kao što je recimo Gračanica ili Sveti Arhangeli kod Prizrena.
Ono što je posebno interesantno jeste da takvih crkava u okolini Šumadije i uopšte na severu Srbije do sada nije bilo.
Ova srednjevekovna crkva dugačka je 27, a široka 14 metara, a ukrašena živopisom velikih majstora, što je čini jednom od najvećih u tom dobu.
Gotovo je neverovatno da za nju ne postoji nikakvih pisanih tragova!
Ostaci ove monumentalne građevine pronađeni su detaljnim iskopavanjem na mestu gde se znalo da su ostaci nekadašnjeg dvora poslednjeg srpskog despota Pavla Bakića.
Sve do ovog otkrića verovalo se da je naseljavanje ovog dela Šumadije počelo znatno kasnije.
Otrkiće je potpuno zbunilo naučnike jer se nije znalo da verski objekat takve veličine je ikada sagrađen u ovom delu Srbije. Za izgradnju velikih razmera na tadašnjoj nemirnoj granici sa Ugarskim carstvom snagu i moć je jedino mogao imati najviši vladar, što je dovelo do zaključka da je to mogao biti samo neko iz dinastije Nemanjića.
Veruje se da joj je ktitor bio car Dušan.
Istraživanja od pre dve godine donela su saznanja koja govore da je period gradnje bio u prvoj polovini 14. veka.
Za nekoliko godina istraživanja prikupljeno je više hiljada fragmenata, veliki broj predmeta pronađenih u nekropoli, a na lokalitetu se pojavljuju čak i neki rimski natpisi. Poslednjih dana istraživanja arheolozi su uočili i temelje jedne starije građevine na kojima je bila podignuta crkva o čemu se još ne zna previše. U toku su završni radovi na istraživanju za ovu godinu, a sledeća 2021. godina bi mogla biti ključna u cilju novih saznanja, projekta konzervacije i uređenja prostora koji bi omogućio da ovo ogromno arheološko otkriće bude na pravi način prezentovano široj javnosti.
dokle ćete balaviti o vizantiji, kada ona pod tim imenom nije nikada ni postojala, niti postoji srbsko-vizantijski stil